Grad Belišće se danas uključio u obilježavanje Dana državnosti Republike Hrvatske prigodnim programom uz polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Spomenika poginulim pripadnicima 107. brigade Hrvatske vojske na lijevoj obali Drave. U protokolu polaganja vijenaca sudjelovali su predstavnici grada Belišća, na čelu s gradonačelnikom Dinkom Burićem, njegovim zamjenicima Ljerkom Vučković i Domagojem Varžićem, te predsjednikom Gradskog vijeća grada Belišća Dariom Fletkom i dopredsjednikom Milanom Zamaklarom, zatim predstavnici grada Valpova na čelu s gradonačelnikom Matkom Šutalom, predstavnici Policijske postaje Belišće, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Valpovštine, predstavnici političkih stranaka te građani.
U prigodnom programu nastupila je Valentina Pavlović, a molitvu je predvodio belišćanski župni vikar fra Dario Mican. Uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na belišćanskom groblju kod Spomen križa svim žrtvama poginulim u Domovinskom ratu grada Belišća te sveta misa u župnoj crkvi Svetog Josipa Radnika koju predslavio župni vikar fra Tomislav Vrsaljko.
Prije svečanosti u Belišću, na gradskom groblju u Valpovu također je upriličena svečanost odavanja počasti povodom ove obljetnice, a na kojoj su zamjenik gradonačelnika Domagoj Varžić i predsjednik Gradskog vijeća grada Belišća Dario Fletko položili vijenac i upalili svijeće kod križa podignutog u spomen na sve poginule u Domovinskom ratu.
Dan državnosti ove godine ponovo se obilježava 30. svibnja nakon što je u studenome 2019. godine donesen novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Datum 30. svibnja prozvan je Danom hrvatske državnosti 1990. godine i tada je prvi put svečano proslavljen diljem Hrvatske, a Hrvatski sabor taj je datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom. Konstituiranjem novoga Sabora, izabranoga na prvim demokratskim i višestranačkim izborima u Hrvatskoj, započeo je i proces osamostaljenja Hrvatske zbog čega se ovaj datum smatra prekretnicom u novijoj hrvatskoj povijesti.
U izbornom nadmetanju za višestranački Sabor sudjelovale su 33 političke stranke i 16 raznih udruženja. Za 356 zastupničkih mjesta u sva tri vijeća Sabora SR Hrvatske bilo je predloženo 1705 kandidata. Prvo zasjedanje demokratski izabranoga Sabora održano je u svečanome tonu, a rezultati glasovanja za predsjednika i potpredsjednike Sabora, te izbor Franje Tuđmana za hrvatskoga predsjednika, popraćeni su aklamacijom sabornika.
Franjo Tuđman tom je prigodom u nadahnutom govoru podsjetio na važne datume iz hrvatske povijesti i borbe hrvatskoga naroda za očuvanje svoje državnosti naglašavajući da je upravo tada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novoga Ustava Republike Hrvatske s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama. Prvi predsjednik novoga Sabora Žarko Domljan predao je zatim dr. Franji Tuđmanu predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice.
Konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske nazočili su i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske te predstavnici vjerskih zajednica.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora.
FOTO: Tin Lacković
