Belišćani su i ove godine dostojanstveno obilježili Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika palim borcima i žrtvama fašizma. Delegaciji grada Belišća, predvođenoj gradonačelnikom Dinkom Burićem, njegovim zamjenicima Ljerkom Vučković i Domagojem Varžićem, predsjednikom Gradskog vijeća Dariom Fletkom i potpredsjednicima Milanom Zamaklarom i Zlatkom Ađulovićem, pridružili su se članovi gradskog vijeća, povjerenici za razvoj prigradskih naselja, predstavnici gradskih institucija, Policijske postaje Belišće, predstavnici političkih stranaka i udruga te građani.
U izjavi za medije, gradonačelnik Belišća Dinko Burić je naglasio kako je antifašizam zaista istinski temelj cijele današnje civilizacije, cijelog svijeta, cijele Europe pa tako i Hrvatske.
-Čestitam svim građankama i građanima grada Belišća, Valpovštine, naše županije, cijele Slavonije i Baranje i cijele Hrvatske ovaj iznimno značajan datum, Dan antifašističke borbe, s porukom i iskrenom željom da se vrijednosti antifašizma, naročito u onom smislu zalaganja za slobodu, za pravdu i za jednakost među svim ljudima nikada ne zaborave, poručio je gradonačelnik Burić, dodajući da je važno da svaka generacija prenosi te temeljne ljudske vrijednosti na nove naraštaje.
-Dolazak svih nas na odavanje počasti svim žrtvama palima u borbi protiv fašizma u našem Belišću, nije samo nastavak tradicije nego i dodatan motiv svima nama da se uvijek prisjećamo da bez antifašizma i bez Domovinskog rata ne bi bilo neovisne i slobodne Hrvatske, kaže belišćanski gradonačelnik Dinko Burić.
Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, u Belišću je podignut 1948. godine. Nedavno je preseljen s prostora ispred zgrade policije zbog projekta Industrijske baštine List do lista, u sklopu kojeg će biti obnovljena palača Gutmann, kao i sve pristupne površine. Spomenik je sada smješten između Paleja i Muzeja Belišće i ondje će trajno ostati.
Inače, prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan – Dan antifašističke borbe. Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.
FOTO: Tin Lacković