Župa svetoga Josipa Radnika u Belišću svečano je proslavila blagdan svetih Ane i Joakima u Svetištu svete Ane u Bistrincima.
Svečanoj proslavi blagdana prethodila je trodnevna duhovna priprava koja je započela u srijedu 23. srpnja 2025. godine večernjom svetom misom koju je predslavio vlč. Anđelko Cindori, župnik i upravitelj Svetišta Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu. Koncelebrirao je župnik fra Marko Neretljak.
Svoju je homiliju vlč. Cindori započeo osvrtom na naviješteno evanđelje (Iv 15, 1-8) i ustvrdio kako je dio toga ulomka molitva kojom se Isus obraća svojim apostolima pokazujući im tajnu i dubine svoje ljubavi. Po toj smo ljubavi „i mi donijeli nakane i želje koje stavljamo na oltar“. Slika vinove loze koja je okosnica naviještenoga evanđeoskoga ulomka, osvješćuje nam kako trebamo, poput vrsnoga vinogradara, „očistiti i pročistiti sve ono što sprječava milost Božju da dođe do svakoga od nas.“ Osvrćući se na blagdan svete Brigite Švedske, naglasio je kako je ona „na poseban način razmatrala otajstvo i tajnu Kristove smrti“. Prepoznavajući Krista patnika, prepoznala je u njemu i čovjeka današnjega vremena. Svojim je krjepostima i jednostavnim životom bila primjer mnogima.
Prije završnoga blagoslova čitale su se posvetne molitve svetoj Ani, a potom je č.s. Ljiljana Radošević predstavila pobožnost Gospe Brze Pomoći koja potječe od redovnica uršulinki savezne države Louisiana i njezina glavnoga grada New Orleansa. Začetci štovanja ovamo sežu u prvu polovicu 18. stoljeća. Prihvatile su ga hrvatske uršulinke, te po dolasku u Slavonski Brod početkom 1957. godine, na čelu sa sestrom Margaritom Labrtić, počele ustrajno promicati. Poseban poticaj za dolazak sestara u Slavonski Brod dao je blaženi Alojzije Stepinac.
Drugoga dana trodnevlja, u četvrtak 24. srpnja 2025. godine., predsjedatelj misnoga slavlja bio je vlč. Siniša Paušić, župnik Župe sv. Martina u Podravskim Podgajcima. Osvrćući se na tekst naviještenoga evanđelja (Mt 13, 10-17) vlč. Paušić pita se zašto nam Isus govori u prispodobama. Kaže kako je prispodoba „slika stvarnosti nama svima jasna, ali prenosi jednu uzvišenu poruku po kojoj Bog govori svakome od nas.“ Ta se poruka očituje u spoznaji da se duhovna dobra primaju s dobrim raspoloženjem i velikodušnošću pa omogućuju primanje još više milosti. S druge, pak, strane oni koji ne iskoriste dobra koja im Bog daje sami postaju nesposobni primiti više i rasti da bi urodili većim plodom. Zato Gospodin i kaže, nastavio je dalje vlč. Paušić: „Doista, onomu tko ima dat će se i obilovat će, a onomu tko nema oduzet će se i ono što ima.“ To je „logika duhovnoga života“, ističe velečasni. Bog nas je stvorio za velike stvari i mi ne možemo „logikom svijeta“ biti vjernici. Smisao je života u davanju i u žrtvi koju činimo za bližnje pa se stoga utecimo svetoj Ani koja će nas ohrabriti i poticati na obraćenja, zaključio je vlč. Paušić.
Treći je dan trodnevnice, 25. srpnja 2025., misno slavlje predslavio fra Branko Lovrić, provincijal Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, uz koncelebraciju fra Marka Neretljaka. U svojoj je homiliji naglasio kako Crkva „svetce gleda kao zagovornike kod Boga Oca, ali i kao jasne primjere i životne uzore.“ Od vremena u kojemu je živjela sveta Ana dijeli nas veliki vremenski i prostorni razmak. Mi danas živimo u razdoblju umjetne inteligencije i ta činjenica pred nas stavlja nove i snažne izazove koji utječu na kulturu života. Bez obzira na veliki vremenski razmak nas i svetaca zajedničko nam je, nastavio je dalje fra Lovrić, da smo od Boga stvoreni. Međutim, čovjek nosi baštinu iskonskoga grijeha i u sebi krije podvojenost na koju upućuje i sveti Bonaventura kada kaže da je “po istočnome grijehu dvostruko zaražena ljudska narav: duh neznanjem, a tijelo požudom. Tako pogrbljen čovjek sjedi u tami i ne vidi Božje visine“. Življenje od čovjeka traži i odgovor na pitanje smisla. Nastavljajući dalje s homilijom, fra Lovrić iznosi misao velikoga francuskoga filozofa i matematičara B. Pascala koji kaže:“Ako čovjek nije načinjen od Boga, zašto je sretan samo u Bogu, a ako je načinjen od Boga, zašto mu je stalno suprotstavljen?“ Razlog današnjega nezadovoljstva, unatoč vremenu velikoga napretka, fra Lovrić vidi u „umišljenosti čovjeka“, o kojoj čitamo i u Mudrim izrekama:“Svaki je put čovjeka pravedan, ali samo u njegovim vlastitim očima.“ Naše je vrijeme, naime, nametnulo dva stava. Jedan se odnosi na misao kako Bog ne djeluje onako kako bismo mi željeli, a drugi govori kako nam Bog u svojim propisima „oduzima istinsku radost življenja“. I sveta je Ana bila iskušavana jer nije imala potomstva. „Bogu ništa nije nemoguće“, pa će tako i ona dobiti dijete koje će roditi Spasitelja. Svetci nam pomažu, zaključio je fra Lovrić, „da ne izgubimo pravu orijentaciju i pravi put, a to je transcendencija u Bogu“.
Svečano euharistijsko slavlje na sam blagdan 26. srpnja 2025. godine, predslavio je mons. Marko Medo, gospićko- senjski biskup. U koncelebraciji su bili fra Branko Lovrić, provincijal Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, fra Juro Šimić, gvardijan Kapucinskog samostana svetoga Jakova u Osijeku i fra Marko Neretljak, župnik Župe svetoga Josipa Radnika u Belišću. Prije samoga misnoga slavlja, župnik je na osobit način pozdravio mons. Medu jer je on u Belišću započeo svoj svećenički put. U svojoj je homiliji mons. Medo ukazao na važnost roditelja u životu djeteta. Sveti Joakim i Ana, koje danas slavimo, Crkva časti jer su „pripremili Mariju za njezino sveto poslanje“. Evanđelje nam ne donosi podatke o njima jer je sva pozornost usmjerena na Krista. Možemo pretpostaviti kolika je njihova roditeljska uloga bila kako bi se „Marija predala Božjemu pozivu“ , jednako tako možemo prepoznati „životne ideale koje je udisala u domu svojih roditelja“. Pitanje koje se nameće je, nastavio je mons. Medo, koliki je i kakav utjecaj roditelja na život svoje djece te koju ulogu imaju djedovi i bake u današnjemu društvu? Djedovi i bake koji „dolaze iz svijeta prožetoga vjerom su nerijetko jedini koji prenose vjeru na svoje unuke“, zaključio je svoju homiliju mons. Medo.
Na kraju misnoga slavlja, fra Marko Neretljak uputio je riječi zahvale predsjedatelju misnoga slavlja mons. Marku Medi, koncelebrantima fra Branku Lovriću i fra Juri Šimiću. Zahvalio je akolitu i bogoslovu 5. godine u Đakovu Stjepanu Kuhariću, svećenicima koji su neumorno ispovijedali tijekom svih ovih dana, ministrantima, objedinjenom pjevačkom zboru na animiranju svetih misa, Bratovštini sv. Ane iz Bistrinaca te na kraju hodočasnicima na dostojanstvenom slavlju kroz dane trodnevlja i proslave samoga blagdana.
Po završetku misnoga slavlja uslijedio je blagoslov djece i roditelja te posvetna molitva svetoj Ani.
Ovi sveti dani, prožeti liturgijom i molitvom, bili su svojevrsna duhovna obnova za brojne hodočasnike koji su dolazili i iz udaljenijih mjesta. Svaki se dan moglo pristupiti sakramentu svete ispovijedi, ili pak uputiti svoje prošnje sv. Ani kod originalne slike koja se čuva u svetištu. Valja istaknuti kako su mještani Bistrinaca daleke 1797. godine u Dravi pronašli sliku sv. Ane pa su je odnijeli u mjesto kako bi se osušila. Slika je nestala, a sutradan je ponovno nađena u Dravi. Zbog toga se na tom mjestu odlučilo sagraditi svetište.
Tekst: Marija Jelkić; Foto: Krešimir Šarčević
