Obilježen Dan antifašističke borbe

202606975_560495421608225_1540329335600229683_n

Belišćani su i ove godine dostojanstveno obilježili Dan antifašističke borbe polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika palim borcima i žrtvama fašizma. Delegaciji grada Belišća, predvođenoj zamjenicom gradonačelnika Ljerkom Vučković, predsjednikom Gradskog vijeća Domagojem Varžićem i potpredsjednicima Dariom Fletkom i Bojanom Vuksanićem, pridružili su se i članovi gradskog vijeća, predstavnici gradskih institucija, Policijske postaje Belišće, predstavnici političkih stranaka i udruga te građani.

U izjavi za medije zamjenica gradonačelnika grada Belišća Ljerka Vučković je istaknula: “Ovime odajemo počast svim hrabrim ljudima koji su u ona teška i crna vremena imali snage i hrabrosti oduprijeti se svemu onome što je prijetilo. Znamo da je bilo teško i jako puno zla u to vrijeme. Na ovaj način se prisjećamo svih njih, a time odajemo počast i svim ostalim hrabrim našim sugrađanima koji su u bilo kojem ratu, u bilo kojoj borbi i zlu se oduprijeli i dali svoj doprinos onome što imamo danas. To je demokratska, suverena i nezavisna Republika Hrvatska, u kojoj svi živimo onako kako najbolje možemo, a možemo se nadati da će taj zalog, čiji smo dio i danas obilježili, poslužiti da svi zajedno gradimo bolju budućnost.”

Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma, u Belišću je podignut 1948. godine. Spomenik je smješten između Paleja i Muzeja Belišće i ondje će trajno ostati.

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.

Najnovije VIJESTI