Izložba „Hrvatski sveci i blaženici“ akademskog slikara Tihomira Lončara otvorena je u petak 2. listopada 2026. u Palači Gutmann u Belišću. Izložbu su organizirale Udruga „Martin Borković“, koja djeluje pri Nacionalnom svetištu i bazilici sv. Josipa u Karlovcu, i Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, uz domaćine – Župu sv. Josipa Radnika u Belišću i Muzej „Belišće“.Izložbu je otvorio njezin promotor mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta i bazilike sv. Josipa u Karlovcu, a program je vodila Nada Milas Bosanac, ravnateljica Muzeja „Belišće“. Uz likove hrvatskih svetaca, blaženika i kandidata za oltar, predstavljeno je i nekoliko Lončarevih slika svetoga Franje Asiškoga, u povodu njegova blagdana i 800. obljetnice preminuća.

Pozdravljajući okupljene, ravnateljica Milas Bosanac istaknula je kako izložba pruža priliku za susret s umjetnikom i njegovim djelima, ali i s vrijednostima koje umjetnost i duhovnost prenose iz generacije u generaciju.

„Tihomir Lončar pred nas ne postavlja samo prikaze svetaca i blaženika. Njegova djela možemo promatrati i kao pokušaj da se kroz likovni jezik približi onome što je teško izreći riječima – duhovnosti, vjeri, žrtvi, nadi i čovjekovoj težnji prema nečemu većem od njega samoga“, kazala je. Dodala je kako umjetnost, u vremenu brzine i površnosti, poziva čovjeka da zastane, pogleda i promisli, a osobitu vrijednost susretu daje Palača Gutmann, prostor snažne povijesne i kulturne memorije Belišća.

Fra Marko Neretljak, gvardijan i župnik Župe sv. Josipa Radnika u Belišću, izrazio je radost što nakon izložbe akademskog slikara Branimira Dorotića belišćanska publika ima priliku upoznati i sakralna djela Tihomira Lončara.

„Ova je izložba osobito dragocjena nama vjernicima jer nam donosi ono najizvrsnije duhovno iz našega naroda – naše svece i blaženike. Predivno je što je umjetnik, na naš poticaj, pred nas stavio i nekoliko svojih slika svetoga Franje. Uoči njegova blagdana i u godini 800. obljetnice njegova preminuća osobito nam je drago što je naš utemeljitelj ovdje zajedno s hrvatskim svecima i blaženicima“, istaknuo je fra Marko, zahvalivši Bogu na daru svetaca te mons. Senteu na zauzetosti kojom izložbu približava različitim sredinama.

Pozvao je posjetitelje da preko slika upoznaju i živote prikazanih osoba te u njima prepoznaju poticaj za vlastiti kršćanski život.

„Upoznajući njih, želimo i sami osjetiti poziv da ih nasljedujemo i izgrađujemo ono što smo primili po sakramentu krštenja – poziv na svetost. Dok budemo uživali u ovoj izložbi, neka nas ona ispuni i ohrabri da budemo ljudi koji čine dobro i šire Božju milost, kao što su je širili naši hrvatski sveci i blaženici“, poručio je.

Govoreći o nastanku izloženih djela, Tihomir Lončar kazao je da ih je naslikao 2023. godine. Pritom je razlikovao slikarsku slobodu u prikazivanju svetaca čiji izgled nije sačuvan na fotografijama od odgovornosti koju osjeća kada slika osobe poznatih crta lica.

Posebno se prisjetio susreta s kardinalom Franjom Kuharićem, koji je 1978. blagoslovio njegovu sliku u zagrebačkom samostanu klarisa. U pamćenju su mu ostali kardinalov blagi osmijeh i ohrabrujući komentar. Istaknuo je i kako ga je duboko potreslo upoznavanje mučeničke smrti blaženoga Miroslava Bulešića, osobito sačuvani tragovi njegove krvi, a među prikazanim osobama posebno ga je dotaknuo i pjesnik, svećenik i kandidat za oltar Petar Perica.

„Zahvalan sam Bogu na daru koji sam primio i nastojim ga razvijati najbolje što mogu. Ovo je zapravo moja zahvalnost za darovani dar“, kazao je Lončar.

Osvrnuo se i na vlastito razumijevanje umjetnosti te na suvremene konceptualne izričaje koje, kako je rekao, ne uspijeva uvijek razumjeti. „Dok sam bio mlađi, mislio sam da znam što je umjetnost. Danas se ne usuđujem za sebe reći da sam umjetnik, nego kažem da sam slikar“, istaknuo je. Zahvalio je mons. Senteu, fra Marku Neretljaku i ravnateljici Milas Bosanac na organizaciji i gostoprimstvu u Palači Gutmann.

Mons. Sente predstavio je osamnaestogodišnju povijest projekta „Hrvatski sveci i blaženici“, istaknuvši da su otvorenjem izložbe u Belišću istodobno dostupne četiri izložbe toga ciklusa: Lončareva u Belišću, Dorotićeva u planinarskom domu na Cerini, Jakubinova u Gradskoj knjižnici u Pleternici te izložba s. Zdravke Milić u Kući matici sestara milosrdnica u Zagrebu.

„To potvrđuje da su hrvatski sveci i blaženici hit i da se sve više ustanova javlja sa željom da ih ugosti“, kazao je mons. Sente.

Nadahnjujući se prostorom nekadašnjega obiteljskog doma Gutmannovih, ponudio je okupljenima sliku zajedničkoga svečanog stola, za kojim se preko izloženih djela susreću s hrvatskim svecima, blaženicima i kandidatima za oltar.

„Zamišljam da je obitelj Gutmann večeras priredila svečanu večeru i sve nas pozvala kao posebne goste. Među uzvanicima su hrvatski sveci i blaženici, kandidati za oltar, a među njima smo i mi“, rekao je.

Uz već spomenute Bulešića, Kuharića i Petra Pericu, mons. Sente približio je i druge prikazane osobe. Podsjetio je na blaženoga Alojzija Stepinca i njegovu želju da svoje čuvare, nakon završetka zatočeništva, ugosti u Nadbiskupskom dvoru. Spomenuo je blaženu Mariju Propetoga Isusa Petković, koja je u Slavoniji tražila pomoć za gladnu djecu, te blaženoga Julijana iz Bala, koji je svojim susretima i ispovjedničkim služenjem donosio mir.

Govorio je i o blaženoj Ozani Kotorskoj, čija je molitva bila oslonac njezinu gradu, svetom Marku Križevčaninu, koji je još za rimskih studentskih dana isticao svoje hrvatsko podrijetlo te ostao vjeran Kristu i Crkvi do mučeničke smrti, kao i o blaženom Ivanu Merzu, koji je prihvatio hrvatski narod kao svoj, a u doktorskom radu istraživao utjecaj liturgije na francusku književnost. Prisjetio se i svetoga Leopolda Bogdana Mandića, njegove povezanosti s hrvatskim korijenima i dugogodišnjega ispovjedničkog služenja u Padovi.

Predstavljajući njihove živote kao poziv na vjeru, dobrotu i svetost, mons. Sente proglasio je izložbu otvorenom. Zahvalio je franjevcima trećoredcima glagoljašima, ravnateljici Nadi Milas Bosanac te profesoru Branku Matešiću na domaćinstvu.

Glazbeni dio programa obogatio je Zvonimir Iveković, koji je uz gitaru izveo pjesmu „Stvorovi“. Na završetku susreta ravnateljica je pozvala posjetitelje da zastanu pred izloženim djelima i dopuste da im Lončareve slike ispričaju svoju priču – priču o vjeri, svetosti i čovjekovu odgovoru na Božji dar.

Tekst: mons. Antun Sente ml.; Foto: Zaim Saljiji