Bogatstvo židovske glazbe naziv je programa kojim je u subotu, 12. rujna, nastavljena manifestacija Belišćanska zlatna jesen, tijekom koje se ove godine obilježavaju i Dani židovske kulture. U glazbenom programu nastupilo je Crkveno pjevačko društvo Mir Belišće, predvođeno dirigentom maestrom Želimirom Sušićem, koje se predstavilo uz pjesme Hallelujah i Hevenu Shalom Aleichem, dok je mlada mezzosopranistica Stefani Findrik iz osječkog HNK uz gitarsku pratnju Belišćanina Vjekoslava Pavlovića otpjevala Yerushalam Shel Zahav. Uz gradonačelnika Belišća Dinka Burića i njegove zamjenike, u nastavku programa u sklopu Dana židovske kulture uživali su i glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević, predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš sa suradnicima, zamjenica gradonačelnika Belišću prijateljskog grada Benkovca Paulina Kulaš te ostali uzvanici. Uslijedila je prezentacija tradicionalne židovske kuhinje u Kazališnoj kavani Belišće, s kojom je prisutne upoznao predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš, od kojeg se moglo doznati i kako je glazba integralni dio vjerskog života Židova te se mijenjala ovisno kako se vjerski život morao mijenjati; u nekim trenucima kada vjerski život bio zabranjen – glazba je bila tiša, kada su zabrane dignute bila je glasnija, instrumenti su se mijenjali, nastali su čitavi novi pravci…
-Hrana je neobična zato što se radi o različitim podnebljima, tako da su to neki recepti bazirani na namirnicama koje doduše postoje i ovdje, ali nisu karakteristične, poput slanutka. Kada dođete u Izrael sigurno ćete probati falafel i humus. Iako imaju „fensi“ nazive, zapravo se radi o namazu od slanutka i vegetarijnskim okruglicama. Načelno se jede kruh koji se zove pita, radi se o pogači koja kad se prereže izgleda kao torbica s džepom u koji stavite ono što vam se sviđa. Falafel ide uz različito povrće i ljute umake, što je nama Slavoncima itekako poznato, zaključio je Lajoš.
O specifičnostima židovske kuhinje govorio je i glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević, koji je odmah naglasio kako je još od biblijskih vremena hrana vrlo važna za Židove te je sastavni dio židovstva, jer se uz određene blagdane jedu određena jela.
-Ono što formira Židove i njihov svjetonazor i karakter su propisi košer prehrane koja je dana u Tori. Bog je odredio da Židovi smiju jesti kao narod svećenika i ostalim narodima biti primjer. Jedenje košer hrane bi trebalo formirati svijest ljudi. Mojsijevo Petoknjižje (Tora) kaže da životinje koje se smiju jesti moraju imati rascijepljena kopita i moraju preživati. Životinje se kolju na određeni način, jednim potezom jako oštrim nožem kako bi se apsolutno smanjilo mučenje životinja, koje je inače zabranjeno u Židovstvu. Ne smije se miješati mlijeko i meso te se krv mora odvojiti, jer u Bibliji piše da je krv duša životinje, pojašnjavao je rabin dalje, dodajući da moramo imati empatije prema životinjama, kako bismo ljudima bili u stanju pružiti još više suosjećanja.
Postoji perad koja se smije jesti, poput kokoši, guske, purice, itd, a jaja tih životinja su također košer. Iz mora se jedu samo ribe koje imaju krljušti i peraje.
-To je nekakav presjek onoga što smijemo jesti. Prema tim pravilima formiramo jelo koje se smije jesti u Židovstvu, s time da između mliječnog i mesnog obroka mora biti barem šest sati. U Židovstvu se jelo temelji na kruhu. Da bi čovjek imao ručak, da bi imao objed, mora pojesti komad kruha i taj kruh pokriva blagoslove za svu drugu hranu, kaže rabin.
Belišćanska zlatna jesen nastavlja se u večernjim satima uz državno natjecanje u kuhanju čobanca na gradskom bazenu u Belišću.
FOTO: Zaim Saljiji
