U većini belišćanskih prigradskih naselja tijekom ljetnih mjeseci proslavljeni su crkveni godovi – spomendani svetaca zaštitnika svake pojedine crkve. Belišće i Bocanjevci, u kojima su kirvaji u svibnju, zbog epidemiološke situacije svoje su nebeske zaštitnike proslavili prikladno tadašnjim mjerama i preporukama, u drugoj polovici rujna kirvaj će biti u Tiborjancima, a Vinograđani crkveni god slave prve nedjelje u listopadu.

Pred vjernicima je proslava Male Gospe odnosno blagdana Rođenja Blažene Djevice Marije, koji se 8. rujna posebno obilježava u belišćanskoj grobljanskoj kapelici, koja je najstarija zgrada namijenjena bogoslužju u našem gradu. Naime, u brizi za svoje radnike rimokatoličke vjeroispovijesti, vlasnici industrije, obitelj Gutmann, izgradili su na mjesnom groblju u Belišću 1891. godinu kapelu Male Gospe. Na blagdan Male Gospe, obično nema mise u belišćanskoj župnoj crkvi, već se misna slavlja održavaju u grobljanskoj kapeli u jutarnjim i popodnevnim satima, uz posebnu molitvu za pokojne.

Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: “Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.

Iako nije riječ o državnom blagdanu i na taj datum nije neradni dan, vjernici za ovaj nezapovijedani blagdan 8. rujna često, kao i za Veliku Gospu, hodočaste u marijanska svetišta.