Danas je prema starom kalendaru spomendan svetog Stjepana, ugarskog kralja, ujedno i bistrinački kirvaj. Sveta misa je bila u 9 sati, a tom je prilikom otkrivena i posvećena spomen ploča sluzi Božjem pateru Pelbàrtu Lukàcsu, rođenom Bistrinčaninu, jednom od sedmorice franjevaca, članova Mađarske franjevačke provincije, koji su podnijeli mučeništvo za vrijeme komunizma. Ove godine navršava se stota obljetnica njegovog rođenja.
Inače, srednjovjekovne isprave upućuju na gotovo sedamsto godina (od 1328.) stari kontinuitet postojanja Bistrinaca – najduži poznati na cijelom području grada Belišća. Na njihovoj prvobitnoj lokaciji, na lijevoj obali Drave, istočno od Torjanaca postaju ubrzo dio valpovačkoga vlastelinstva. Osamdesetih godina XVII. stoljeća hrvatski stanovnici toga staroga baranjskoga sela napuštaju dotadašnje prebivalište i postaju prvi stanovnici istoimenoga, ali slavonskog sela Bistrinci na sadašnjem mjestu tj. na desnoj obali Drave.
Stanovnicima Bistrinaca potom postaju i doseljenici iz Đakova, Hrvati iz Mađarske, a krajem XIX. stoljeća doseljava u Bistrince veći broj Ličana radi zapošljavanja u Gutmannovoj tvornici. Sredinom XX. stoljeća dolaze novi kolonisti iz Like, Dalmatinske zagore i Hrvatskog zagorja pa i stanovnici raseljenoga prekodravskog romskog naselja Orešanci.
Foto: TIN LACKOVIĆ
{gallery}FOTO/2016/bistr.ploca{/gallery}