Povodom 120. obljetnice rođenja jednoga od najistaknutijih hrvatskih filologa, Josipa Hamma, u ponedjeljak, 24. studenoga u Palači Gutmann s početkom u 19 sati održat će se predavanje posvećeno njegovu životu, znanstvenom radu i trajnom doprinosu hrvatskoj i europskoj filologiji.

Josip Hamm (Gat kraj Belišća, 3. XII. 1905 – Beč, 23. XI. 1986), jedno je od najvećih imena hrvatske filologije. U svome bogatome znanstvenome radu bavio se hrvatskim, poljskim i staroslavenskim jezikom, govorom gradišćanskih Hrvata, povijesnom gramatikom, hrvatskim glagoljaštvom, kulturnom i književnom povijesti te dijalektološkim temama. Predavao je na zagrebačkome i bečkome sveučilištu, bio član više europskih akademija, jedan je od osnivača Staroslavenskoga instituta u Zagrebu itd.

U hrvatskoj filologiji je zapamćen kao autor Staroslavenske gramatika i Staroslavenske čitanke, nezaobilaznih sveučilišnih udžbenika staroslavenskoga jezika po kojima su se školovale generacije i generacije studenata, a aktualne su i danas.

Iako je bio znanstvenik svjetskoga glasa, nije zaboravio svoj zavičaj. Maestralnim dijalektološkim radom Štokavština Donje Podravine iz 1949. godine opisao je govore u mjestima slavonske Podravine, poznate po ekavskome odrazu staroga jata.

O njegovu doprinosu domaćoj i globalnoj slavistici te njegovoj zavičajnoj slavonistici govorit će izv. prof. dr. sc. Tanja Kuštović, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i fra Mirko Mišković, doktorand na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Ana Pavlović Martinović